Intervju sa Okov.me

Okov.me

Uticaj informaciono komunikacionih tehnologija u oblasti trgovine, kroz digitalini marketing i e-trgovinu, naročito u Covid i postCovid periodu, ima intenciju da preuzme primat nad tradicionalnim načinom trgovine. Kakvo je Vaše dosadašnje iskustvo, kako sa aspekta prodavca tako i kao kupca?

Prema našem iskustvu webshop i tradicionalna trgovina ostvaruju sinergetski efekat i, za sada, nisu međusobna konkurencija.

U poslednjoj deceniji proces donošenja odluka o kupovini kod prosječnog kupca se značajno promijenio. Prije popularizacije Interneta kupci su fizički obilazili sve ponuđače, pitali za savjete rodbinu i prijatelje ili upijali preporuke sa reklama emitovanih na masovnim medijima. Danas je taj proces značajno kraći jer se korišćenjem Interneta brzo dolazi do informacija o najboljim ponudama, a savjete prijatelja polako zamjenjuju ocjene i komentari drugih korisnika na sajtovima ili društvenim mrežama.

U našem slučaju interesovanje za određene proizvode na webshopu se u najvećoj mjeri preliva na kupovinu u maloprodajnim objektima, a za kupce sklone kupovini na daljinu smo obezbijedili brzu dostavu na kućnu adresu. Značaj webshopa se posebno pokazao u periodu kada su na snazi bila ograničenja kretanja i privrednih aktivnosti izazvana pandemijom COVID virusa. Tada je veliki broj ljudi bio prinuđen na kupovinu putem Interneta, a mi smo bili spremni da im to ponudimo.

Ocijenite uticaj društvenih mreža na približavanje ponude krajnjim korisnicima?

Društvene mreže pružaju mogućnost manje formalne, dvosmjerne komunikacije sa korisnicima. Na taj način oni razvijaju toplije emocije prema brendu jer shvataju da ga ne čine samo objekti, proizvodi i cijene, već da iza njega stoje ljudi koji prenose svrhu postojanja kompanije.

Zato smatramo da bi kompanije trebalo da oprezno razvijaju svoj nastup na društvenim mrežama i da prezentaciju ponude vrše na indirektan način.

Šta Vas je podstaklo da krenete sa prodajom online i da li ste zadovoljni kako “nova paradigma trovine” funkcioniše?

Shvatajući promjene u načinu na koji kupci dolaze do informacija 2014. godine smo objavili prvi sajt na kom su bili prezentovani proizvodi iz našeg asortimana ali bez mogućnosti online kupovine. Korisnici su kao podršku u procesu kupovine sve više koristili Internet pretraživače, a mi smo tada uspjeli da se visoko pozicioniramo za najveći broj upita iz našeg asortimana. S obzirom na to da nudimo preko 600 različitih kategorija proizvoda i da ih nije lako sve prezentovati kupcima kroz tradicionalne kanale promocije, ovaj projekat je za nas bio od velikog značaja. Zato smatramo da je rast broja korisnika Interneta u velikoj mjeri pomogao i razvoju tradicionalne trgovine. Prateći signale sa tržišta, sredinom 2018. godine smo odlučili da omogućimo i online kupovinu na našem sajtu, a poručenu robu uz pomoć partnerskih kompanija smo dostavljali na kućnu adresu kupaca.

Koji je Vaš predlog za unapređenje poslovanja e-trgovine, u smislu da krajnji korisnici budu više zainteresovani za ovaj vid kupovine? Na koji način ih animirati, šta im ponuditi (uvezati se sa bankom, ponuditi posebne kartice za trgovinu, unaprijediti logistigu za isporuku…)?

Smatramo da bi institucije trebale pojačati kontrolu svih ponuđača na tržištu u domenu poštovanja Zakona o zaštiti potrošača, a posebno odredbi koje se odnose na kupovinu na daljinu. To će sasvim sigurno voditi povećanju povjerenja potrošača u ovaj način kupovine.

Proces dostave robe bi se mogao unaprijediti uvođenjem paketomata gdje bi kuriri mogli ostavljati pošiljke.

Da li imate planova za širenje poslovanja van granica naše zemlje?

Od 2019. godine naša kompanija posluje na tržištu Srbije. Trenutno naš asortiman nudimo u dva velika prodajna centra i to u Beogradu i Čačku, a u narednim godinama planiramo širenje maloprodajne mreže i u drugim gradovima na ovom tržištu.

Paralelno sa otvaranjem prvog prodajnog centra van teritorije naše države pokrenuta je i Internet prodaja, a dostavu poručene robe, uz pomoć kurirskih služba, vršimo na čitavoj teritoriji Srbije.

Vrijeme dostave je za kupca veoma važno. Kako obezbjeđujete logistiku za isporuku porudžbenice? Imate li ugovore sa poštom, transportnom ili kurirskom službom, ili imate razvijenu sopstvenu dostavljačku jedinicu?

Isporuku poručene robe vršimo u saradnji sa lokalnom kurirskom službom koja u kratkom roku vrši dostavu na čitavoj teritoriji Crne Gore. Zadovoljni smo ostvarenom saradnjom i ne razmišljamo o organizaciji dostave u sopstvenoj režiji.

Da li nudite neke pogodnosti za online kupce, npr. popust ako se trgovina vrši online putem?

Redovno odobravamo akcijske cijene koje važe samo za online porudžbine. Time želimo da podstaknemo na ovaj vid kupovine i one kupce koji nisu tome skloni.

Da li ste znali?

Crna Gora ima najmanju populaciju od svih CEFTA tržišta.

Otkrij više

Newsletter pretplata

Get notifications when the next module becomes avaliable

.

Legal disclaimer: This geographical map is for informational purposes only and does not constitute recognition of international boundaries or regions; GIZ makes no claims concerning the validity, accuracy or completeness of the maps nor assumes any liability resulting from the use of the information therein.

North Macedonia

Stanovništvo 2057680
Stanovništvo od 16-64 godine 13992.22
Korišćenje interneta 85.3%
Internet kupci 53.5%
Valuta Macedonian denar
BDP po glavi stanovnika, PPP 21304.5

Albania

Stanovništvo 2777690
Stanovništvo od 16-64 godine 1861052
Korišćenje interneta 83.1%
Internet kupci 38.5%
Valuta Albanian lek
BDP po glavi stanovnika, PPP 19496.20

Serbia

Stanovništvo 6664450
Stanovništvo od 16-64 godine 43318.93
Korišćenje interneta 85.36%
Internet kupci 64.18%
Valuta Serbian dinar
BDP po glavi stanovnika, PPP 25061.9

Kosovo

Stanovništvo 1761980
Stanovništvo od 16-64 godine 11981.46
Korišćenje interneta 90%
Internet kupci 51%
Valuta European euro
BDP po glavi stanovnika, PPP 14971.20

Bosnia & Herzegovina

Stanovništvo 3233530
Stanovništvo od 16-64 godine 21664.65
Korišćenje interneta 83.38%
Internet kupci 41.31%
Valuta Bosnia and Herzegovina convertible mark
BDP po glavi stanovnika, PPP 20950.20

Moldova

Stanovništvo 2538890
Stanovništvo od 16-64 godine 17264.45
Korišćenje interneta 76%
Internet kupci 34%
Valuta Moldovan leu
BDP po glavi stanovnika, PPP 15719

Montenegro

Stanovništvo 617210
Stanovništvo od 16-64 godine 4011.87
Korišćenje interneta 88.36%
Internet kupci 32.13%
Valuta European euro
BDP po glavi stanovnika, PPP 28324.6

Resource and information center on key aspects of e-commerce for all CEFTA members.

ECOMMERCE FOR ALL

Otkrij više Otkrij više
* Ovaj naziv je bez prejudiciranja statusa i u skladu je sa Rezolucijom Savjeta bezbijednosti Ujedinjenih nacija 1244 i Mišljenjem Međunarodnog suda pravde o Deklaraciji o nezavisnosti Kosova.

Implementator u Crnoj Gori